Stres na poslu
Pored mnogobrojnih definicija stresa, možda je stres najlakše razumjeti kao subjektivnu procjenu da određena situacija nije pod našom kontrolom. Takva procjena izaziva nelagodu odnosno napetost koja cijelo vrijeme kao da upozorava da nešto moramo učiniti. Ono što utječe na pojedinca odnosno ono što mu donosi osjećaj stresa naziva se stresor, a stresori nisu jednako snažni za različite pojedince. Zato je važno imati na umu da stresore procjenjujemo subjektivno. Na primjer, u radnom kontekstu, dobivanje e-maila samo po sebi nije strašno. Međutim ako osoba koja čita taj mail procjenjuje da se u tom mailu nalaze važne upute prema kojima moramo odraditi nešto u kratkom roku, ključne za opstanak posla, taj mail postaje stresor. Mala razina stresa koja će nam u trenutku povećati energiju i pokrenuti nas, može biti korisna te povećati produktivnost povećanjem koncentracije i pažnje. No, kada stres potraje, može se manifestirati veoma štetnim posljedicama na mentalnom i fiziološkom polju.
Visoka očekivanja, pritisak kolega, klijenata ili nadređenih, nedostatak kontrole, strah od gubitka posla, slaba i konfliktna komunikacija, loša usklađenost poslovnog i privatnog života utječu na psihofiziološki disbalans. Kao što je važno prepoznati što je određeni uzrok stresa, važno je pročitati upozorenja kojima tijelo pokazuje da je stres prisutan. To mogu biti osjećaj razdražljivosti, gubitak interesa i bezvoljnost, problemi s koncentracijom, apatija, gubitak samopouzdanja, osjećaj bespomoćnosti, društveno povlačenje, napetost u mišićima, glavobolja, probavni problemi, konstantan umor, loše spavanje i sl.
Kako se suočiti sa stresom?
Podijelite s nekim od kolega na poslu kako se osjećate. Razgovor uvijek dobro dođe, pogotovo ako je s druge strane osoba koja će vas poslušati, razumjeti i koja možda prolazi ili je prolazila kroz sličnu situaciju. Moguće da će vam netko reći i da pretjerujete, međutim nemojte se povući i ignorirati svoje simptome jer uzroci stresa su subjektivni i čak i mali stresovi koji se akumuliraju kroz neko vrijeme mogu rezultirati psihofiziološkim problemima.
Bavljenje nekim hobijem može veoma pozitivno utjecati na mentalno zdravlje. Napravite odmak od posla i neopterećeno posvetite svoje vrijeme nečemu u čemu uživate i što vas smiruje. To ne mora nužno biti neka fizička aktivnost, ali može biti sve ono što vas odmara i odmiče od poslovne užurbanosti. Međutim, ne zaboravite baviti se i nekom fizičkom aktivnosti (hodanje, trčanje, ples, trening u prirodi ili u teretani, sportska rekreacija) jer povećanjem pulsa i znojenjem, podiže se energija i raspoloženje, izoštrava fokus te se opuštaju um i tijelo. Zato bi bilo dobro i tijekom radnog dana izići kratko na svjež zrak, odmaknuti se od radnog mjesta i prošetati.
Izbor prehrane može utjecati na to kako će se netko osjećati tijekom dana. Stres povećava želju za slatkim, a i pri zaokupljenosti poslom često se jedu brzi, nezdravi obroci koji dovode do smanjenja energije, ali i raspoloženja. Malo si osvijestite što jedete tijekom radno dana te možda problem leži upravo u tome. Priuštite organizmu zdravije namirnice, rasporedite obrok tako da jedete manje, ali češće te će se na taj način imunitet uspješnije izboriti sa stresom. Kofein i nikotin mogu povećati anksioznost te bi njihovu konzumaciju trebalo što je moguće više smanjiti (ukoliko osoba ne može u potpunosti prestati).
Nedostatak sna, kao i nekvalitetno spavanje narušava produktivnost te pridonosi osjećaju razdražljivosti i lošeg raspoloženja. Potrebna je rutina spavanja iako svaka odrasla osoba ne treba jednak broj sati sna. Odlazak na spavanje trebao bi biti više-manje jednak svaki dan, te je poželjno da se prije spavanja sat vremena pusti mobitel, televizor, računalo jer svjetlost koju emitiraju njihovi zasloni sprečava proizvodnju melatonina te ometaju kvalitetu sna.
Napravite raspored i prioritete. Zadatke koji vam se čine najteži pokušajte obavljati čim dođete na posao jer ste tada najodmorniji. Dođite malo ranije na posao kako biste uspjeli napraviti raspored i ciljeve za taj dan te samim time vodite računa o kraćim pauzama kada ćete na par minuta pustiti posao te otići pojesti, prošetati ili podružiti se s kolegama. To ne narušava vašu produktivnost, već će pomoći da budete opušteniji i smanjite napetost.
Izbjegavajte „negativne“ ljude s posla i one koji šire osjećaj frustriranosti i nezadovoljstva. Naprotiv, pokušajte se fokusirati na dobre strane radnog okruženja i vlastitog radnog mjesta te radije birajte kratko se podružiti na pauzi s ljudima koji su energični i s kojima se možete nasmijati. Prihvatite da ne možete sve uvijek držati pod kontrolom i u redu je pitati za pomoć ili se obratiti nekome od iskusnijih kolega ili nadređenom kako biste donijeli zajedničko rješenje. Osjećaj nesigurnosti, bespomoćnosti i nedostatka kontrole podiže stres na najvišu razinu. Također je važno paziti na svoje radno vrijeme. Posao bi se trebao obaviti u 8h, inače ili trebate mijenjati posao ili trebate novog kolegu da radi s vama.