Što sve utječe na koncentraciju na poslu?
Jedno američko istraživanje pokazalo je da su zaposlenici u prosjeku produktivni tek 2 sata i 53 minute od ukupno 8 sati koje provedu na poslu. Što su mogući uzroci tomu? Loša radna okolina, nedostatak motivacije, loše upravljanje vremenom, niska koncentracija, stalni umor? Navedeni mogući uzroci pod upitnikom samo su neki od neprijatelja produktivnosti no ovaj put usmjerit ćemo se na koncentraciju i čimbenike koji na nju djeluju.
Koncentracija zahtjeva mentalni napor odnosno usmjeravanje pažnje prema nekom zadatku te predano praćenje istog. Vjerojatno ne treba naglašavati da u radnom danu od 8h, zaposlenik neće i ne može biti koncentriran isključivo na rad cijelo vrijeme. Zato je potrebno obratiti pažnju na određene čimbenike koji mogu popraviti narušenu koncentraciju te ih uključiti u radni dan/tjedan. Osim samog trajanja koncentracije, izazov predstavlja uspostavljanje iste. Istraživanja pokazuju da je potrebno oko 24 minute da se osoba ponovno fokusira kada je u trenutku rada nešto prekine. Mobitel, mail, poziv, poruka, kolege koji pričaju, buka izvana, sve su to potencijalni distraktori koji mogu oduzeti puno vremena tijekom dana dok zaposlenik pokušava vratiti fokus nakon trenutka ometanja.
RADNO MJESTO. Prije svega, potrebno je voditi računa o tome kako se sjedi, je li stol dovoljno nizak/ visok, je li stolica na kojoj se sjedi dovoljno udobna te je li zaslon računala na primjerenoj udaljenosti od očiju (trebao bi biti najmanje 50 cm). Ergonomski dobro prilagođeno radno mjesto „potiče“ i ispravniji položaj tijela tijekom sjedenja što u suprotnom može često dovesti do bolova u vratu i leđima koji bitno utječu na koncentraciju. Pokazalo se u istraživanjima da zelena boja, biljke, pa čak i slike prirode ili divljine stvaraju umirujući efekt te poboljšavaju koncentraciju. Stoga nije čudno da su mnogi uredi ukrašeni zelenim biljkama koje imaju mnogo pozitivniji utjecaj od samog ukrasa u prostoru. Primjerena osvijetljenost poput dnevne svjetlosti ili hladnog svjetla potiče koncentraciju te stvara ugodniju atmosferu za rad. Kada se radi o open space uredima, teško je izbjeći zvukove i šumove koji mogu često prekidati koncentraciju no korištenjem slušalica s tihom, instrumentalnom glazbom ili pak samo slušanjem bijelog šuma može se postići određeni fokus. Kada zaposlenik obavlja kognitivno zahtjevne zadatke ili zadatke koji zahtijevaju visok fokus onda je nužno da taj period u danu posebno istakne u kalendaru kako bi kolege iz ureda znale da u tom vremenu osoba ne može biti dostupna za uobičajene kraće razgovore niti prekidanja.
SAN. Nedostatak sna odnosno neispavanost je jedan od ozbiljnijih neprijatelja produktivnosti, a najviše utječe na raspoloženje i nemogućnost uspostavljanja i zadržavanja koncentracije. Iako stručnjaci predlažu 7-8h sna, većina odraslih može dobro funkcionirati i s manje, no ipak važno je da svatko nađe optimalan broj sati za sebe te još važnije da san bude kvalitetan. Kvaliteta sna se može postići odlaskom na spavanje te ustajanjem u isto vrijeme svaki dan; ostavljanjem telefona, laptopa te općenito ekrana koje šire svjetlost sat vremena prije odlaska na spavanje; zatim izbjegavanjem masne, začinjene hrane i kofeina/teina prije spavanja; intenzivne treninge kasno navečer radije zamijeniti šetnjom na svježem zraku.
PREHRANA. Hrana koju osoba konzumira tijekom dana itekako može djelovati na koncentraciju i produktivnost. Konzumiranje namirnica koje su pretjerano zasićene lošim mastima i rafiniranim šećerima smanjuje sposobnost mozga da se koncentrira međutim određene hranjive tvari doprinose radu mozga, poput DHA (vrsta Omega-3 masne kiseline) koja poboljšava kognitivne performanse. Tu spada masna riba poput lososa, sardine, pastrve. Izvori antioksidansa kao što su tamna čokolada i bobičasto voće smanjuju stres, a i pozitivno utječu na pamćenje. Uz to, brze snackove poput slatkiša i sokova najbolje je zamijeniti sezonskim voćem i orašastim plodovima koji neće dati lažan osjećaj sitosti. Kava također može pozitivno djelovati na mozak te poboljšati koncentraciju i raspoloženje no važno je biti umjeren i pripaziti na dodatke poput šećera. Na poslu se često dogodi da zaposlenik ne stigne jesti ili jede nešto na brzinu za radnim mjestom. Brza hrana daje kratak osjećaj sitosti, a zatim energija opet padne stoga je važno obratiti pozornost i što se jede na poslu posebice ako ubrzo nakon jela dođe osjećaj gladi ili umora/uspavanosti i nemogućnosti koncentracije. Zaboravljanje ili zanemarivanje pijenja vode također može poljuljati koncentraciju jer dehidracija donosi umor, razdražljivost i usporenost, a nedovoljnim unosom vode u organizam, tijelo se više fokusira na potrebu za vodom nego li na obavljanje zadatka što može negativno djelovati na produktivnost.
FIZIČKA AKTIVNOST. Kretanjem i vježbanjem potiče se bolja cirkulacija krvi u organizmu koja svakako utječe i na mozak te bolji fokus i energiju osobe. Tjelovježba je i prirodan način za otpuštanje dopamina, neurotransmitera koji je povezan s užitkom i motivacijom. Zato je važno i na radnom mjestu s vremena na vrijeme ustati, prošetati i kretati se jer će to doprinijeti poboljšanju koncentracije i podizanju motivacije za rad.
I za kraj, istraživanja pokazuju da prosječni korisnik mobitela dodirne svoj uređaj 2 617 puta dnevno, pa ne začuđuje činjenica koliko vremena tijekom radnog dana nije usmjereno na produktivnost. Ostavljanje mobitela van dohvata pomoći će da osoba ostane duže koncentrira na važne zadatke i tako poboljša produktivnost. Uz sve navedeno, važno je da svatko individualno prepozna u kojem razdoblju dana je najbolje fokusiran te da se radni zadaci organiziraju prema prioritetima i kognitivnoj zahtjevnosti na način da se daje prednost onim težim zadacima kada je zaposlenik najodmorniji i najkoncentriraniji.